Vrlovka je špilja u mjestu Kamanje, nedaleko od Ozlja, smještena na samoj obali rijeke Kupe koja ondje tvori državnu granicu s Republikom Slovenijom. Istražena je do 380. metra od ulaza, a prvih 330 metara uređeno je za turističko posjećivanje. Špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1962. godine, a ujedno je dio europske ekološke mreže Natura 2000. Također, sama špilja i područje oko nje važan su arheološki lokalitet na kojem su zabilježeni vrijedni nalazi nastambi i predmeta pretpovijesnih kultura koje su naseljavale područje uz rijeku Kupu.
U Vrlovki su šišmiši prisutni tijekom cijele godine zbog povoljnih mikroklimatskih uvjeta koji su omogućili da špilja šišmišima bude pogodna i zimi za hibernaciju, ali i u ljetnom razdoblju za okot i podizanje mladih.
Posjećivanje špilje dopušteno je samo u kratkom razdoblju, u proljeće, kada je u njoj mali broj šišmiša, a to je ujedno razdoblje kada su oni najmanje osjetljivi. Tako se izbjegao negativan utjecaj ljudi na šišmiše koji ondje borave.
Ove godine, 12. listopada, Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije prvi je put organizirala manifestaciju pod nazivom Dan Vrlovke na kojoj je lokalnoj zajednici, ali i svim drugim zainteresiranim građanima, predstavljena biološka, biospeleološka, geološka i arheološka vrijednost špilje Vrlovke i okolnog područja.
Na samom početku okupljene su zabavili pripadnici KUD‑a Kamanje s nekoliko pjesama i plesova kamanjskoga kraja.
Tragus, koji već drugu godinu prati šišmiše u Vrlovki, pobrinuo se za radionice s temom šišmiša, uključujući zabavne igre za najmlađe, a održali smo i predavanje o šišmišima s naglaskom na vrste koje smo zabilježili u Vrlovki.
Bio je moguć i kratak obilazak špilje uz stručno vodstvo nakon što je prethodnim detaljnim pregledom utvrđeno da još nije počelo razdoblje hibernacije, u kojem su šišmiši vrlo osjetljiviji na uznemiravanje.
Osim Tragusa predavanja su održali i arheologinja Mateja Hulina, koja je radila na arheološkim istraživanjima na platou iznad špilje, te Damir Basara, karlovački speleolog koji je u protekloj godini obavljao speleološka istraživanja drugih podzemnih objekata u okolici Vrlovke.
Tako je na zanimljiv način javnosti predstavljena važnost Vrlovke kao skloništa za šišmiše, ali i kao geomorfološkog spomenika prirode te arheološkog nalazišta, a manifestacija je ujedno prvi put da su se sve te zanimljivosti o Vrlovki mogle čuti od stručnjaka na jednom mjestu i uz obilazak same špilje.
