Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus) je srednje velik šišmiš s dugim krznom, koje je na leđima smeđecrno s izrazito svijetlim, srebrnkastim vrhovima. Trbušna strana je bjelkasta ili žutosmeđa i oštro odvojena od tamnije leđne strane. Uši su kratke i dopiru do ispod ruba usta. Ima kratka krila koja su zašiljena na vrhovima. Zanimljivo je da ženke imaju četiri bradavice što je rijetkost među šišmišima i dvobojni šišmiš je jedina europska vrsta s tom karakteristikom. Može živjeti do 12 godina.
Rasprostranjen je u središnjoj i istočnoj Europi, a na Balkanu se pojavljuje rjeđe. Kod nas se može naći u kontinentalnim krajevima. Može naseljavati razna staništa, uglavnom uz vodu ili uz ljudska naselja i polja.
Skloništa su mu najčešće u zgradama poput crkvenih tornjeva i drugih visokih građevina, a može se naći i u pukotinama u stijeni te u šupljinama u drveću. Porodiljne kolonije se formiraju u svibnju i najčešće broje 20 do 60 ženki, no moguće su i mnogo brojnije. U isto vrijeme mužjaci se okupljaju u velikim grupama, ponekad do 300 jedinki. Parenje počinje u kasnu jesen, a mladi se kote krajem svibnja iduće godine. Najčešće jedna ženka okoti dva mlada.
Lovi u brzom letu, kružeći iznad vodenih površina ili otvorenih polja i livada. Ponekad leti i oko uličnih svjetiljki, naročito u jesen. Mali dvokrilci su mu najčešći plijen, a ponekad lovi i tulare te noćne leptire.
Mužjaci mogu loviti do 20 km od svog skloništa, dok ženke rijetko odlaze dalje od 6 km od skloništa. U jesen migrira, uglavnom u pravcu jugozapada. Neke jedinke i populacije sele jako daleko pa su poznate migracije iz Rusije u Francusku (1787 km) i iz Estonije u Austriju (1440 km).
Proširite svoje opće znanje o šišmišima: