Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely) je srednje veliki potkovnjak kojeg karakterizira kontrast svijetlog, gotovo bijelog krzna na prsima i sivosmeđeg na leđima. Ima široka i zaobljena krila. Procjenjuje se da može doživjeti oko 12 godina.
U Europi je rasprostranjen u uskom pojasu uz Sredozemno more na Pirinejskom poluotoku, u južnoj Francuskoj, na Sardiniji i Siciliji te u Bugarskoj i Grčkoj. Populacija koja je u Hrvatskoj obitavala u okolici Dubrovnika je, nažalost, nestala i Meheljev potkovnjak se danas kod nas smatra regionalno izumrlom vrstom (IUCN kategorija RE – regionally extinct). Novija istraživanja čak dovode u pitanje je li se uopće radilo o Meheljevu potkovnjaku, tj. razmatraju da je populacija kod Dubrovnika bila pogrešno identificirana.
Stanište koje preferira je krš bogat špiljama na visinama nižim od 700 metara nad morem. Lovi iznad livada, pašnjaka, obradivih površina i sličnih područja. Može se naći i u hrastovim šumama. Sklonište nalazi isključivo u špiljama.
Porodiljne kolonije mogu imati do 200 jedinki, a često se u njima nalaze i mužjaci u velikom broju. Parenje se odvija u jesen kad se u špiljama skupljaju u guste grupe, a mužjaci mašu krilima dok se ženka ne odvoji od grupe i dođe prema njima. Ženke kote jedno mlado u lipnju ili srpnju. Mladi su nakon četiri tjedna sposobni za samostalan let.
Lovi u krugu od 10‑ak km od skloništa, a leti vrlo nisko iznad trave ili uz rubove grmlja. U drugom dijelu noći, da bi trošili manje energije, često love vrebajući plijen s grane. Vise na izoliranoj grani s koje imaju dobar pregled te u brzom letu hvataju plijen koji se približi, vraćajući se opet na granu radi konzumacije. Plijen su im uglavnom noćni leptiri, a povremeno i komari i kornjaši.
U Hrvatskoj je ova vrsta vjerojatno nestala uređenjem špilja za turističku namjenu, a slična sudbina prijeti im i u drugim dijelovima Europe. Na razini Europe smatra se osjetljivom vrstom (IUCN kategorija VU – Vulnerable), ali pojedine populacije su već gotovo izumrle te se jedino populacija u Bugarskoj i na jugoistoku Balkana smatra održivom.
Proširite svoje opće znanje o šišmišima: