Vrste šišmiša prisutne u Hrvatskoj

Od svih vrsta šišmiša koje se pojavljuju u Europi (51 vrsta prema EUROBATS-u – Sporazumu o zaštiti europskih populacija šišmiša), njih čak 33 je prisutno u Hrvatskoj. Još jedna vrsta – Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely) – smatra se regionalno izumrlom, ali novija istraživanja ukazuju na mogućnost da se radilo o pogrešnoj identifikaciji te da ova vrsta nije nikad ni obitavala na području Hrvatske. Na popisu vrsta prisutnih u Hrvatskoj nalazio se također primorski brkati šišmiš (Myotis aurescens), no zbog velike sličnosti s brkatim šišmišem (M. mystacinus) upitno je koje jedinke i populacije pripadaju kojoj vrsti, a genetska istraživanja nisu potvrdila prisutnost primorskog brkatog šišmiša. S 33 vrste šišmiša, Hrvatska ima najveću raznolikost faune šišmiša od svih europskih država.

Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj su strogo zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama temeljenim na Zakonu o zaštiti prirode, a njih 12 nalazi se i na Dodatcima II i IV Direktive o staništima (Direktiva Vijeća Europske unije 92/94/EEZ), što znači da se za njih izdvajaju područja očuvanja u sklopu europske ekološke mreže Natura 2000 te se kolokvijalno nazivaju i Natura vrstama.

U Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske nalazi se 16 vrsta šišmiša. Njih 3 su navedene kao ugrožene vrste, 3 su rizične, 5 ih je označeno kao potencijalno ugrožene vrste, a za još 5 vrsta nema dovoljno podataka.

Fauna šišmiša u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno istražena i, iako je malo vjerojatno da će se otkriti sasvim nova vrsta, istraživanja su potrebna da se prikupe potpuniji podaci o nekim rjeđim vrstama, o njihovim skloništima, staništima koja preferiraju te stanju populacije općenito. Vrste koje su bolje poznate treba redovito pratiti kako bismo mogli na vrijeme reagirati na potencijalne prijetnje koje bi ugrozile njihov opstanak.

  • Širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus)

    Širokouhi mračnjak

    Barbastella barbastellus

    Srednje veliki šišmiš široko rasprostranjen u Europi pa se tako javlja i u Hrvatskoj. Preferira šumska staništa, od sredozemnih pa do 2000 m nadmorske visine. Na razini Europske unije smatra se osjetljivom vrstom. Više

  • Sjeverni noćnjak (Eptesicus nilsonii)

    Sjeverni noćnjak

    Eptesicus nilsonii

    Šišmiš srednje veličine kojeg uglavnom nalazimo u planinskim šumskim staništima u središnjoj i istočnoj Europi te Skandinaviji. Jedina je vrsta šišmiša koja živi sjeverno od polarnice. Više

  • Kasni noćnjak (Eptesicus serotinus)

    Kasni noćnjak

    Eptesicus serotinus

    Relativno veliki šišmiš rasprostranjen diljem Europe, najbrojniji na Sredozemlju. Gotovo 95% svih šišmiša pozitivnih na bjesnoću pripada ovoj vrsti. Više

  • Primorski šišmiš (Hypsugo savii)

    Primorski šišmiš

    Hypsugo savii

    Mali šišmiš rasprostranjen u sredozemlju, ali se širi i po kontinentalnom području. Preferira krš, no snalazi se i u visokim planinama. Živi i u velikim gradovima. Više

  • Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii)

    Dugokrili pršnjak

    Miniopterus schreibersii

    Srednje velik šišmiš rasprostranjen u južnoj i središnjoj Europi. Odgovara mu široki raspon mediteranskih staništa, posebno područja bogata listopadnom šumom. Dugokrili pršnjak u Hrvatskoj je ugrožena vrsta. Više

  • Mali brkati šišmiš (Myotis alcathoe)

    Mali brkati šišmiš

    Myotis alcathoe

    Najmanji šišmiš iz roda Myotis. Tek je početkom 21. stoljeća dokazano da se radi o novoj vrsti. Vjeruje se da je pojavnost ove vrste ograničena na šumska područja bez šumarske aktivnosti dugi niz godina. Više

  • Primorski brkati šišmiš (Myotis aurascens)

    Primorski brkati šišmiš

    Myotis aurascens

    Vrsta vrlo slična brkatom šišmišu, što uzrokuje probleme s identifikacijom, a time i određivanjem rasprostranjenosti ove vrste u Europi. Za sigurno određivanje vrste najpouzdanija je metoda analiza DNA. Više

  • Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)

    Velikouhi šišmiš

    Myotis bechsteinii

    Srednje velik šišmiš neobično dugih ušiju i širokih krila. Način lova prilagodio je svom tipičnom staništu – starim listopadnim šumama – pa u krošnjama može letjeti vrlo sporo, čak i lebdjeti na mjestu. Više

  • Oštrouhi šišmiš (Myotis blythii)

    Oštrouhi šišmiš

    Myotis blythii

    Veći šišmiš sivog krzna sa smećkastim nijansama po leđima. Rasprostranjen je na Sredozemlju te Balkanskom poluotoku. Naseljava razna otvorena staništa, a izbjegava gusta šumska područja. U lovu leti nisko i plijen skuplja s vlati trave ili s lišća. Više

  • Brandtov šišmiš (Myotis brandtii)

    Brandtov šišmiš

    Myotis brandtii

    Mali šišmiš dugih ušiju i dugog svijetlosmeđeg krzna. Spretan je letač. Najrasprostranjeniji je u središnjoj i istočnoj Europi. Nastanjava šumska, ali i močvarna te druga vlažna područja. Više

  • Dugonogi šišmiš

    Dugonogi šišmiš

    Myotis capaccinii

    Srednje velika vrsta šišmiša dugih i snažnih nogu za koju je karakterističan lov iznad vode tako da leti nisko iznad površine te svojim dugim nogama kupi plijen. U Hrvatskoj se smatra ugroženom vrstom. Više

  • Močvarni šišmiš

    Močvarni šišmiš

    Myotis dasycneme

    Srednje velik šišmiš koji se pojavljuje u sjevernoj i istočnoj Europi, uz velike, spore rijeke i močvare. Kod nas je zabilježen samo na Papuku i u kategoriji je nedovoljno poznatih, vjerojatno ugroženih vrsta. Više

  • Riječni šišmiš (Myotis daubentonii)

    Riječni šišmiš

    Myotis daubentonii

    Mali šišmiš relativno kratkih ušiju i velikih nogu. Gusta sjajna smeđa dlaka prekriva mu leđa, svijetlosiva ili bijela trbuh. Široko je rasprostranjen diljem Europe. Staništa bira uz šumu i vodu. Lovi leteći iznad vode, plijen grabi nogama ili repnom letnicom. Više

  • Riđi šišmiš (Myotis emarginatus)

    Riđi šišmiš

    Myotis emarginatus

    Crveno ili tamnocrveno krzno na leđima te uši s usjekom s vanjske strane uške karakteristični su za ovog šišmiša. Široko je rasprostranjen po Sredozemlju i Balkanu. Lovi u šumama i na livadama s voćnjacima leteći blizu vegetacije gdje grabi plijen s lišća. Više

  • Veliki šišmiš (Myotis myotis)

    Veliki šišmiš

    Myotis myotis

    Velika vrsta karakteristično duge i široke njuške te dugih i širokih ušiju. Krzno mu je smeđe ili crvenosmeđe, s trbušne strane prljavobijelo ili bež, žuto mjestimice na vratu. Umjesto na eholokaciju, u lovu se često se oslanja na zvuk koji kukci stvaraju krećući se među lišćem. Više

  • Brkati šišmiš (Myotis mystacinus)

    Brkati šišmiš

    Myotis mystacinus

    Malen i živahan šišmiš s izrazito tamnom njuškom i ušima te kovrčavim tamnosmeđim krznom. Vrlo je sličan drugim vrstama brkatih šišmiša što otežava identifikaciju. Rasprostranjen je u gotovo cijeloj Europi. Više

  • Rani večernjak (Nyctalus noctula)

    Rani večernjak

    Nyctalus noctula

    Veliki šišmiš širokih, zaobljenih ušiju. Krzno na leđima je riđe i kratko, na prsima je nešto svjetlije. Zimi je krzno više smeđe s malo bljeđim vrhovima. Krila su duga i … Više

  • Bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii)

    Bjelorubi šišmiš

    Pipistrellus kuhlii

    Mali šišmiš vrlo sličan drugim vrsta iz roda Pipistrellus, od kojih ga se najlakše razlikuje po bijelom rubu letnice. U Hrvatskoj ga nalazimo u primorskim područjima, ali i na kontinentu. Vezan je uz ljudska naselja, gdje nalazi skloništa i povoljna mjesta za lov. Više

  • Mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii)

    Mali šumski šišmiš

    Pipistrellus nathusii

    Mali šišmiš, uglavnom jednolične boje krzna koje je crvenkasto-smeđe na leđima i nešto svjetlije žuto-smeđe na prsima. Repna membrana je također pokrivena krznom, otprilike do pola. Krila su relativno duga. … Više

  • Patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus)

    Patuljasti šišmiš

    Pipistrellus pipistrellus

    Patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) je mali smeđi šišmiš trokutastih ušiju. Na trbušnoj strani krzno je svjetlije žuto-smeđe, ponekad i sivo-smeđe. Gola koža je crno-smeđe boje, uključujući i područje oko očiju … Više

  • Smeđi dugoušan (Plecotus auritus)

    Smeđi dugoušan

    Plecotus auritus

    Smeđi dugoušan (Plecotus auritus) srednje je veličine s vrlo dugim ušima. Karakteristično za ovaj rod, uši se u hibernaciji i torporu (kraći oblik fiziološke neaktivnosti) sklapaju ispod krila. Krzno je … Više

  • Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)

    Veliki potkovnjak

    Rhinolophus ferrumequinum

    Velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum), najvećeg šišmiša u porodici potkovnjaka odlikuje smeđe ili sivo-smeđe krzno na leđima i nešto svjetlije žućkasto-bijelo na prsima. Mlade jedinke imaju sivo krzno, a smeđe obojenje … Više

  • Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros)

    Mali potkovnjak

    Rhinolophus hipposideros

    Ovo je najmanja europska vrsta potkovnjaka (Rhinolophidae). Na leđnoj strani dugo, paperjasto krzno je žuto-smeđe boje, a s trbušne strane je blijedo sivo. Krila su kratka te široka i zaobljena. … Više

  • Sredozemni slobodnorepac

    Sredozemni slobodnorepac

    Tadaria teniotis

    Spada u porodicu Molossidae ili slobodnorepci i jedina je vrsta iz te porodice koja se pojavljuje u Europi. Sredozemni slobodnorepac je veliki šišmiš s jako dugim krilima i velikim ušima. … Više

  • Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus)

    Dvobojni šišmiš

    Vespertilio murinus

    Dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus) je srednje velik, ali dosta robustan šišmiš s dugim krznom koje je na leđima smeđe-crno s izrazito svijetlim, srebrnkastim vrhovima. Trbušna strana je bjelkasta ili žuto-smeđa … Više