Mali brkati šišmiš (Myotis alcathoe) je najmanja vrsta iz roda Myotis i tek je početkom 21. stoljeća genetskim analizama dokazano da se radi o novoj vrsti jer je po fizičkim karakteristikama gotovo identična vrsti M. mystacinus (brkati šišmiš).
Krzno na leđima je smeđe i ima crvenkasti sjaj kod starijih jedinki. Na prsima je krzno malo svjetlije sivosmeđe.
Vrsta je izvorno opisana na temelju nalaza iz Grčke i Mađarske, a do danas je potvrđena i u brojim drugim državama Europe, najviše u Francuskoj. U Hrvatskoj je zabilježena 2003. i 2004. godine, a potvrđena je u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (2014. – 2016.).
Stanište koje mu odgovara su potoci, obalna šumska područja i planinske šume. Mjesta gdje je dosad pronađen daju naslutiti da je pojavnost ove vrste ograničena na šumska područja na kojima nema šumarske aktivnosti dugi niz godina, vjerojatno više stoljeća.
Poznat je mali broj skloništa ove vrste, ali ljetna skloništa su uglavnom u šupljinama stabala, a zimska su pronađena u špiljama. Trudne ženke zabilježene su u drugoj polovici lipnja, ali na nekim mjestima su u istom razdoblju zabilježeni već i mali šišmiši.
Hrana malog brkatog šišmiša vjerojatno se uglavnom sastoji od malih dvokrilaca, a plijen lovi uz obale stajaćica te uz planinske potoke leteći iznad vode i u gustim šumama.
Proširite svoje opće znanje o šišmišima: