Posljednjih nekoliko tjedana česte promjene vremena s izmjenama toplijih i hladnijih razdoblja te povremeno jakom kišom, osim na naše godišnje odmore utjecale su i na divlje životinje pa tako i na šišmiše. Većina vrsta šišmiša početkom ljeta koti mlade, a upravo su oni najranjiviji za naglih promjena vremena. Odrasle jedinke dovoljno su iskusne da na vrijeme potraže sigurno sklonište tijekom takvih nepovoljnih razdoblja. Međutim, neiskusni mladi koji su tek krenuli samostalno istraživati prostor oko skloništa u kojem su rođeni nerijetko predugo ostanu na otvorenome i izlože se opasnosti. U slučaju da se ne uspiju skloniti, prijete im iscrpljenost i pothlađivanje.
Takve izgubljene mladunce ponekad nađu dobronamjerni građani te traže pomoć stručnjaka. Ingeborg Bata, doktorica veterinarske medicine iz naše suradničke Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, koja vodi registrirano oporavilište za divlje životinje, zaprimila je istovremeno veći broj jedinki iz svih dijelova Zagreba. Obratila nam se za pomoć u hranjenju i brizi o osam mladunaca koji su bili dovoljno zdravi da im nije bila potrebna stalna veterinarska skrb. Brigu o mladuncima s veseljem su preuzeli članovi Tragusa koji imaju dugogodišnje istraživačko iskustvo, dobro poznaju proces dohrane šišmiša, a dakako posjeduju i dozvolu za rukovanje šišmišima.
Tako su Tragusu na brigu stigla tri bjeloruba šišmiša (Pipistrellus kuhlii), tri patuljasta šišmiša (P. pipistrellus), jedan primorski šišmiš (Hypsugo savii) te jedan dvobojni šišmiš (Vespertilio murinus), sve odreda ženke.
Tri bjelorube šišmišice osjetno su veće od ostalih i spremne za samostalan život pa smo ih vrlo brzo pustili na slobodu, dok će za ostale jedinke sigurno biti potrebna njega još 15 – 20 dana kako bi bile spremne za povratak u prirodu.
Zasad dobivaju usitnjenu mačju hranu s malo vode dvaput dnevno, a prije nego što se osamostale, ponudit ćemo ih i ličinkama kukaca.
„Prije hranjenja potrebno ih je malo zagrijati jer se u torporu (stanju mirovanja) ohlade i smanje metaboličku aktivnost. Nakon hranjenja mladi se počnu intenzivnije kretati te razgibavati krila. One koji su spremni na let pustimo i da malo polete u zatvorenom prostoru te na taj način razgibaju krila i ojačaju letne mišiće. Na taj način pokušavamo oponašati prirodni tijek odrastanja kakav bi imali i da su u porodiljnoj koloniji s majkama“, objašnjava Mirna Mazija, predsjednica Tragusa.
Mlade ženke koje su još uvijek na dohrani zasad dobro napreduju, baš kao i druge jedinke koje su ostale na skrbi u oporavilištu AWAP‑a te se nadamo da će uskoro svi biti spremni za uspješan povratak u prirodu.
Važno je još napomenuti da su šišmiši divlje životinje te mogu prenositi različite zarazne bolesti. Zato se ne preporučuje da samostalno pokušavate pomagati mladuncima, nego da se obratite za pomoć stručnjaka. Ako nađete mladunca, a vremenski uvjeti u tom trenutku nisu za njega jako opasni (olujno nevrijeme, hladnoća), najbolje ga je ostaviti na mjestu gdje ste ga našli jer će ga majka najčešće doći potražiti. Ako vam se učini da se mladunac nalazi na izrazito nepovoljnom mjestu (npr. na tlu, gdje je lak plijen grabežljivcima ili je na putu ljudima i vozilima), možete ga premjestiti na malo povišeno mjesto negdje u blizini. U tom slučaju prije hvatanja šišmiša zaštitite ruke, idealno rukavicama ili mekom krpom, ili ga nježno pokušajte navesti da se popne na neku dašćicu ili granu pa ga na njoj prenesite na novu lokaciju.
